Podno grijanje na struju ispod keramičkih pločica i laminata

·        Veliki izbor različitih sustava električnog podnog grijanja i po snazi i po načinu ugradnje

·        Podno grijanje na struju ispod završne podne obloge koji ste sami izabrali u jednoj prostoriji ili cijelom stanu

·        Plošno (površinsko), nisko temperaturno ugodno grijanje (80% površine poda predaje toplinu prostoru) sa ravnomjernom, izjednačenom temperaturom poda i prostora, bez utjecaja na krvožilni sustav

·        Bez velike početne investicije u skladište/kotlovnicu, skupe kotlove, bojler, dimnjak, rezervoar za plin ili različite suglasnosti za izvođenje radove.

·        Nema nikakvih redovnih održavanja, godišnjeg servisa ili atesta, kvarovi su rijetki (senzor ili termostat)

·        Nema gubitaka energije u kotlovnici, cjevovodu, na regulaciji ili putem dimnjaka od 20-30%

·        Svaka prostorija se regulira posebno, termostatom sa dva senzora, prema potrebama korištenja (kupaona 24°C, DB 22°C) za maksimalnu iskoristivost energije.

·        Vijeka trajanja sustav grijanja je skoro neograničen, odnosno, očekivani životni vijek električne grijaće kabela/ mreže, bez promjene otpora, je ~45-50 godina.

·        Ušteda životnog prostora naspram radijatora ili konvektora

·        Dodatna ušteda korištenjem akumulacijskog grijanja i noćne tarife za struju

·        Grijaći kabel i grijaća mreža u aluminijskom plaštu su bez štetnih EM zračenja

Cijena električne energije je relativno visoka naspram plina (+godišnji atest), peleta (+prašine), drva(+cijepanja i unosa) ili nafte (+mirisa) sustav električnog podnog grijanja sa niskom početnom investicijom, iskoristivošću energije od 99% i bez godišnjih troškova održavanja je dobra i isplativija investicija.

Razlikom u uštedi kod početne investicije preusmjerenu za izgradnju fotonaponske elektrane od 4-5 kWh ostvarit ćemo san BESPLATNO GRIJANJE.

Snaga sustava električnog podnog grijanja je određena toplinskim gubicima prostora/objekta u kojem se ugrađuje grijanje.

Točan izračun toplinskog gubitka objekta radi arhitekt, a okvirne potrebe za sustave električnog grijanja možete dobiti i pozivom našem timu.

Ušteda potrošnje energenata kreće od termoizolacije objekta.

Jednostavno objašnjeno: ako je kuća neizolirana i grijete sa peći na drva, svaki sat ćete staviti komad drva na vatru. Ako je kuća izolirana sa 5-8 cm izolacije, stavljat ćete svaka 2 sata komad drva na vatru. Naravno tako je i sa svakim energentom koji budete koristili. Bolja izolacija manja potrošnja.

Primjer sobe od 10 m2, izoliran objekt sa 5 cm izolacije, završna podna obloga je laminat:

- 80% prostorije treba pokriti za to predviđenom grijaćom mrežom u aluminijskom platnu za osnovno grijanje 

- to je 8 m2 grijaće mreže u alu platnu snage 100W/m2, ukupna snaga 800W za sobu od 10m2

- na osnovi više od 10 godina iskustva u korištenju i radu, možemo reći da mrežica radi maksimalno 3-5 sati na dan u sezoni grijanja. U predsezoni i posezoni manje.

Znači svaki objekt je potrebno posebno promatrati, uzimajući u obzir insolaciju, izolaciju poda i stropa ne samo fasade, namjenu prostorije kao i vrstu završne podne obloge. 

Sobni termostati za regulaciju topline kod električnog podnog grijanja moraju imati dva senzora. Jedan vanjski odnosno podni senzor koji mjeri temperaturu poda i jedan unutrašnji senzor koji mjeri temperaturu zraka u prostoriji.

Ovi termostati za podno grijanje na struju mjere putem podnog senzora toplinu poda/estriha. Podni senzori su većinom po EU standardu podešeni na 31°C. Što znači da neovisno o zračnom senzoru koji je recimo postavljen na sobnu temperaturu od 22°C, kad toplina poda postigne 32°C isključe grijanje a kod 30°C uključe grijanje. Podni senzor radi tako dok temperatura zraka ne postigne zadanu vrijednost od 22°C, tada zračni senzor isključi grijanje. I tako ova dva senzora rade zajedno na sigurnom održavanju ugodnog grijanja.

Većina grijaćih kabela/mreža mogu postići dosta veću temperaturu od 32°C poda bez regulacije putem podnog senzora, što nije poželjno zbog utjecaja na krvožilni sustav.

Naši termostati imaju opciju za podešavanje podnog senzora, pa možemo putem podnog senzora regulirati temperaturu poda. Kad imate dobru termoizolaciju objekta možete za "idealnu" temperaturu poda da podesite podni senzor na 26°C. 

Termostati koje koristimo za podno grijanje na struju mogu biti Wi-fi, bežični ili digitalni ali su svi tjedno programabilni sa bar 4 termina po danu. Programabilnost termostata nam može pomoći kod uštede energije od 2-3% na godišnjoj razini, ali svakako doprinose našem osjećaju ugode. Recimo da u DB preko dana dok nemam nikoga kod kuće spusti se temperatura na 20°C a predvečer se opet podigne na 22°C. 

Uz električno podno grijanje gdje se mora koristiti sobni termostat sa oba senzora, naši termostati se mogu podesiti da koriste u mjerenju temperature samo zračni senzor (infra grijanje, vodeno podno grijanje ili druga vrsta grijanja), ili samo podni senzor kad se električno grijanje koristi kao sekundarno grijanje za ugođaj ili kad se grije samo dio poda (otočno grijanje), tempiranjem poda na željenu temperaturu neovisno o temperaturi zraka.

Grijaća mreža.

Postoje dvije vrste grijaćeg kabela odnosno grijaćeg kabela tvornički dimenzioniranog na staklenoj mrežici (grijaća mreža). 

1. Grijaći kabel sa jednostrukim grijaćom niti i sa dva hladna kraja (jeftinija, starija verzija), gdje se polaže kabel na način da oba kraja treba dovesti do spoja za termostat i

2. grijaći kabel sa dvije grijaće niti koja ide tamo i nazad u zaštitnom izolacijskom sloju i ima samo jedan hladan kraj za spajanja na termostat. 

Ovi grijaći kablovi kao i grijaće mreže različite snage se koriste za hladne završne podne obloge (keramičke pločica ili kamen) ili se ugrađuju u estrih, podnu glazuru za akumulacijsko grijanje.

Grijaća mreža u aluminijskom platnu.

Uz grijaću mrežu u alu platnu različite snage koja je dizajnirana za tople završne podne obloge kao što je laminat, vinil, trakasti parket, postoji još i starija verzija podnog grijanja na struju ispod toplih završnih podnih obloga a to je grijaći film.

Napomena: grijaća mreža se isto može postaviti ispod toplih završni podnih obloga s tim da mora biti iznad grijaćeg kabela na staklenoj mrežici bar 6mm ljepila ili samonivelirajuće mase jer grijaći kabel grije u tragovima i iznad preporučene topline proizvođača završnih podnih obloga od 29-31°C, zbog čega može doći do isušivanja, stvaranja razmaka između komada podne obloge. Dok grijaći film i grijaća mreža u alu platnu raspoređuje ravnomjerno toplinu na završnu podnu oblogu i dizajnirani su baš za te podne obloge.

Prema načinu postavljanje grijaće mreže različite snage možemo izgraditi podno grijanje na struju, neovisno o završnoj podnoj oblozi kao:

- osnovno grijanje (direktno ili akumulacijsko) i

- otočno grijanje ili grijanje za ugođaj

Osnovno grijanje

Kod osnovnog grijanja pokriva se 80% podne površine sa električnim grijaćim kabelom ili grijaćom mrežom odgovarajuće snage.

Direktnim grijanjem se smatra izvedba sa grijaćom mrežom direktno ispod završne podne obloge dok se akumulacijskim grijanjem se smatra ugradnja grijaćeg kabela u estrih/podnu glazuru odgovarajuće snage.

Toplina se akumulira u estrihu debljine 5-8 cm, a za zagrijavanje estriha može dodatno uštedjeti koristeći električnu energiju u noćnoj tarifi. Masa estriha zagrijana noću vraćat će toplinu preko cijelog dana.

Otočno grijanje ili grijanje za ugođaj

Otočnim grijanjem se smatra izgradnja sustava električnog podnog grijanja samo ispod stola za objedovanje ili u dijelu dnevnog boravka sa sjedećom garniturom. Otočno grijanje u praksi se izvodi samo direktno ispod završne podne obloge.

Grijanje za ugođaj može biti i način korištenja sustava podnoga grijanja na struju kad se postavlja grijaća mreža kao osnovno grijanje ali se koristi kao sekundarno pomoćno grijanje kad je termostat postavljen da mjeri i regulira temperaturu samo preko podnog senzora.

Napomena: Kod osnovnog direktnog grijanja se ne postavljaju grijaće mrežice samo ispod ugradbeni elemenata namještaja gdje je podna ploča elementa (ugradbeni ormar) direktno na podnoj oblozi. Ispod svih elemenata namještaja koji su odmaknuti od poda bar 2-3 cm se postavlja sustav električnog podnog grijanja.

Preporuka: Prema dosadašnjem iskustvu većina korisnika električnog podnog grijanja koji su ugradili otočno grijanje ili nisu stavili grijanje ispod kreveta, sjedeće garniture, saznajemo naknadno da to smatraju greškom.

Kod preuređenja stana komadi namještaja dolaze na za to nekad nepredviđeno mjesto a druga mjesta nekad zauzeta ostaju prazna bez namještaja naravno i bez grijanog poda.

Uzimajući u obzir da izvedba otočno grijanje jedne prostorije iznosi 70-75% ukupne investicije direktnog grijanja, kad se pokriva 80% podne površine za osnovno grijanje. 

Pod je ugodno topao je topao po cijeloj površini i ne morate razmišljati u premještaju namještaja unutar prostorije ni o hladnim tragovima na podu.

Kod otočnog grijanja kao i kod osnovnog grijanja, morate cijelu površinu poda izravnati, na cijelu površinu poda navući ljepilo za pločice, morate napraviti cijelu instalaciju i montirati termostat.

Znači razlika je u par kvadrata grijaće mreže.

Nije bitno za rad sustava grijanja. Kut zračenja mjeren na ravnini ploče je 15º, ali to je samo kut primarne topline. Grijaća ploča je optimizirana za veličinu prostorije i broj jedinica u prostoriji, a na svakoj točci prostorije stvara se jednolika temperatura u toku grijanja kada je grijač isključen ili uključen. Naravno, u sobi s visinom od 3 metra i velikim podnom površinom bez dobre izolacije zahtijeva više panela, dok u slučaju manje, ali dobro izolirane sobe, dovoljna je niža toplina i infrapanel manje snage. Pročitajte više na stranici... LINK na česta pitanja o infracrvenom grijanju.

Naravno infrapanel je idealno postaviti na strop i to sa određenim brojem panela raspoređenim na stropu da kut isijavanja tih panela pokrije cijelu podnu površinu i prostor zadržavanja korisnika. Cilj je pokriti sa više manjih panela cijelu podnu površinu umjesto jednog velikog panela postavljenog da pokriva isijavanjem samo sredinu prostorije.

Zašto? Jer infrapanel isijava samo infracrvene zrake do prvog dodira sa predmetom ili čovjekom u prostoru i zagrijava taj predmet. Nakon toga zagrijani predmet predaje toplinu okolnom zraku. Znači infracrvene zrake se ne odbijaju od predmeta, već ih predmeti upijaju i vraćaju toplinu nazad u prostor. Ako želimo uživati u ugođaju infracrvenog zračenja moramo pokriti istim cijeli prostor.

Više panela u prostoru ili veća ili manja snaga panela ne utječe na veću ili manju potrošnju ukupne količine energije na razini godine.

Pitanje koji nam ponekad postave stranke.

Ne, ne postoji infracrveno grijanje sa grijaćim filmom ispod laminata.

Grijaći film je izrađen na bazi prešanih carbonski vlakana, pod naponom se grije i isijava toplinu. Infracrvene zrake idu samo do prvog predmeta u prostoru a to bi u ovom slučaju, ako bi grijaći film isijavao u IR spektru, bio laminat. Znači iz laminata ne izlaze infracrvene zrake samo ugodna toplina preuzeta od grijaćeg filma.

Jedini predmet preko koje prolaze infracrvene zrake je staklo, zato je i preporuka kod planiranja ugradnje infrapanela da se ne montiraju naspram prozora na zid. Kako toplina sunca ulazi kroz prozor tako toplina iz panela izlazi kroz staklo prozora.